Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Nacistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je poništen pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu - najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovica kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici. Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik, Vlado Janjić-Capo, i komesar, Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a. Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ kao Dan antifašističke borbe slavio se 27. srpnja - Dan ustanka naroda SR Hrvatske - iako je osnutak sisačkog odreda tom danu predhodio više od mjesec dana. Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Dan_antifa%C5%A1isti%C4%8Dke_borbe"
 |