Uzgajivači šljiva na našem području u različitom raspoloženju dočekuju sezonu pečenja rakije koja kreće u drugoj polovini rujna. Osnovni je razlog različita rodnost pojedinih sorti šljiva, a najviše će ove jeseni profitirati uzgajivači sorte Stanley. Upravo ovu sortu u najvećoj mjeri uzgaja Igor Matek iz Prekopakre koji ima stotinjak stabala i koji nije krio zadovoljstvo rodnom godinom. "Plodovi su, ovisno o tretiranju, kvalitetni i zdravi. Nije bilo proljetnog mraza, a najviše problema imao sam s gljivičnim bolestima i to zbog puno vlage tijekom ljeta. Očekujem visok prinos koji bi u prosjeku značio minimalno 15 tona po hektaru", rekao je Matek koji očekuje kako će dobiti više od 200 litara kvalitetne rakije.
To znači da bi na jesenskim natjecanjima proizvođača rakije ponovo mogao osvojiti vrijedne nagrade, a kako je rekao, ove će jeseni sudjelovati na natjecanju u Osijeku kojeg organizira Hrvatska gospodarska komora i na kojem je posljednje dvije godine osvajao srebrne medalje. I dok uzgajivači stanleyevki trljaju ruke, voćari koji u svojim šljivicima imaju tradicionalne, domaće sorte, nemaju previše razloga za zadovoljstvo. bistrice, kamenjarke, brdaklije su podbacile i njihovim uzgajivačima sigurno neće biti godina za pamćenje. Robert Androić koji ima šljivike u Dobrovcu i u pakračkim vinogradima od ukupno oko 150 stabala šljiva, najviše bistrice i kamenjare, ne očekuje više od 100 litara rakije što je u odnosu na ranije godine, veliki podbačaj.
"Ova godina bi po svemu trebala biti bolja za stare sorte jabuke i krušaka od kojih također planiram peći rakiju dok su šljive rodile skromno i ispod očekivanja, osim u brdskom, bučkom kraju", rekao je Androić. Stare, autohtone sorte šljiva, potvrdili su nam to i uzgajivači s ovog područja, suočavaju se sa sve većim problemima i propadanjem cijelih stabala, a glavni je problem virusna bolest šarka. Bistrica koja je u nas poznatija i kao crnica inače je najkvalitetnija šljiva jer ima najviše sladora i ima najkvalitetniju aromu, sve se teže nosi s ovim virusom koji se prenosi divljim razmnožavanjem odnosno nekontroliranim rasadnim materijalom.
"Kod podizanja novih nasada potrebno je posebnu brigu voditi o testiranju rasadnog materijala i izbjegavati razmnožavanje sa sumnjivim sadnicama za koje ne postoji dokaz da nisu zaražene", preporučio je Matek.
 |