Dragi sunarodnjaci, čestitamo vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a svim braniteljima iz Domovinskog rata, te članovima njihovih obitelji posebno čestitamo Dan branitelja, koji se ove godine obilježava po prvi put.

Hrvatska 5. kolovoza slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a prvi put i Dan branitelja u sjećanje na vojno-redarstvenu akciju Oluju u kojoj je, prije 13 godina, oslobođen Knin i najveći dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija.
Središnja svečanost i ove će se godine održati u Kninu.

Oslobođenje Knina, nakon petogodišnje srpske okupacije, izazvalo je oduševljenje diljem Hrvatske budući da je taj grad bio središte i simbol srpske pobune, koja je počela u ljeto 1990. blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrba, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA. Za Hrvatsku politički i gospodarski neodrživo stanje promijenila je Oluja, koja je počela u petak, 4. kolovoza, u pet sati ujutro. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini (BiH) te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Pred hrvatskim snagama iz Hrvatske su u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle tisuće lokalnih Srba. Srpska strana uvjeravala je svijet da se radilo o spontanom odlasku Srba, no dokumenti i videozapisi govore da je to bio dobro pripremljen i uvježban odlazak.

Haško tužiteljstvo je za kršenje ratnoga i humanitarnog prava tijekom Oluje i nakon nje optužilo trojicu hrvatskih generala - Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka.

Hrvatski sabor donio je 2006. Deklaraciju o Oluji, u kojoj je ta operacija označena kao odlučujuća bitka koja je Hrvatskoj donijela mir i slobodu. Također je pozvao na čuvanje sjećanja na Oluju koje treba sadržavati i pravo na sustavno i slobodno istraživanje tamnih strana i svih drugih ratnih operacija.