U Muzeju Grada Pakraca u razdoblju od 16. do 30. lipnja postavljena će biti izložba povijesne tematike pod nazivom „Barun Franjo Trenk“ koju će građani moći posjetiti u radnom vremenu Muzeja.
Svečano otvorenje predviđeno je za 14. lipnja u 20,00 sati, a u popratnom programu nastupit će povijesna postrojba i glazbena skupina „Trenkovi panduri“ iz Požege.

Inače, ova izložba će biti postavljena u sklopu ovogodišnjeg Pakračkog ljeta koje je posvećeno upravo Franji barunu Trenku, jednog od najintrigantnijih ličnosti hrvatske povijesti. Razlozi su višebrojni:

Franjo Trenka bio je veleposjednik velikih vlastelinstava Brestovaca, Pakraca, Pleternice i Velike što ga je sredinom 18. stoljeća činilo najbogatijim vlastelinom u Slavoniji.

Osim što je Pakrac bio njegov posjed, u njemu i dana postoji Trenkov dvorac (Stara gimnazija u kojoj će se ove godine održati najveći broj događanja Pakračkog ljeta), a veliki broj njegovih pandura unovačen je upravo sa pakračkog vlastelinstva.

Po krvi Franjo je bio Prus (nijemac) po rođenju Talijan, po državljanstvu Austrijanac, a po imanjima slavonski velikaš. Rođen je na novu godinu 1711. godine u Reggio Calabriji gdje mu je otac Ivan, austrijski časnik, bio na službi. Kao dijete živio je u Italiji, Mađarskoj i Požegi. Završio je vojnu školu u Šopronu i već sa 16 godina postao zastavnik u regimenti Nikole Palffyja. Ubrzo je došao na glas kao sjajan vojnik ali i čovjek neobuzdane naravi. Nakon vjenčanja s kćerkom podmaršala Tillera nastanio se u Požegi te je jedno kraće razdoblje života uglavnom provodio na svojim posjedima u Slavoniji. Nažalost, tijekom epidemije kuge 1737. umire mu žena i četvero djece. Nakon te tragedije odlučio je nastaviti vojnu karijeru te odlazi u Rusiju u rusko-turski rat.

Kada su se Prusija i Bavarska pobunile protiv Marije Terezije i ženskog nasljedstva austrijske krune, Trenk je u Slavoniji opremio vojsku od 1.000 ljudi, mahom momaka sa svojih vlastelinstava. Bili su to poznati Trenkovi panduri koji su u Europi postali i ostali poznati po izuzetnoj hrabrosti i vještini u ratovanju.

Njihova odjeća bila je vrlo slična onoj turskoj, što je Trenk iskoristio kao psihološki pritisak na protivnike.

Poseban je i po tome što je prvi u europsku vojsku uveo limenu glazbu po uzoru na turske jedinice. Njegovi panduri imali su glazbenu pratnju tzv. „tursku bandu“. Nakon ove, vojna je glazba uvedena u europske vojske.

U ratovanju Trenk je koristio novu taktiku odvažnih akcija i smjelih manevara te je redovito pobjeđivao brojčano nadmoćnijeg neprijatelja. Zbog izuzetno teške i neobuzdane naravi stekao je mnogobrojne neprijatelje, a zbog intriga i kleveta dospio je pred vojni sud.

Osuđen je na smrt, a nakon toga odlukom Marije Terezije smrtna kazna zamijenjena mu je doživotnim zatvorom u tvrđavi Spielberg kod Brna, gdje je 1749. godine umro u 38. godini. Iako je živio kratko ostavio je neizbrisiv pečat u europskoj povijesti, te i na ovaj način pokušavamo istrgnuti iz zaborava prošlost nekadašnjeg slavnog vlasnika Pakraca.

Izvor; Pakrac.hr